Archive for ‘Ljekovito bilje’

Prosinac 6th, 2010

Domaći ljekovi protiv neuritisa, bursitisa i upala zglobnih tetiva

Veliki broj reumatičnih tegoba nema nikakve veze sa zglobovima. Neke od njih javljaju se istodobno s bolovima u zglobovima, a drugi odvojeno. Domaća sredstva mogu biti od velike pomoći, a iziskuju niže ili nikakve troškove liječenja.
Neuritisi i neuralgije, ako ste skloni tegobama sa zglobovima, vjerovatno ponekad patite i od žiganja, utrnuća trnaca i preosjetljivosti kože. Ovih se problema možete riješiti na slijedeći način:
Vitamin B1: Čini se da vitamin B1 pospješuje izlječenje neuritisa i neuralgija. Dvije tablete po 50 mg dnevno predstavljaju djelotvorno sredstvo za ublažavanje ovih tegoba.
Utrljavanje melema od gaulterije. Melem ćete lako pripraviti tako da promješate:
Metil salicat (ulje gaulterije) – pola šalice
Kamfor i sapunasti melem – pola šalice
Utrljavajte širokim pokretima tokom 10 – 15 minuta, tri puta dnevno.
Omatanje flanelom ili pamukom. Ugodan osjećaj topline koji izazivaju oblozi od flanela i pamučno rublje ima vrlo smirujući učinak u slučajevima neuritisa i neuralgije.
Buritis. Buritis najčešće napada jedno rame, lakat ili koljeno. U tim djelovima tijela mišići i tetive taru se jedni o druge ili o koštanu izbočinu. Tijelo stoga formira džepiće glatkih i ravnih tkiva kako bi ublažilo trenje. Kada se ti džepići upale, trenje osjetljivih površina “na živo” izaziva prodornu bol.
U tome slučaju pomaže melem od gaulterije. Melem možete naručiti u većini ljekarni i oni će ga napraviti po ovoj recepturi. Vrlo je djelotvoran mogu vam reći na vlastitom iskustvu.

Prosinac 6th, 2010

Marko i mikroelementi u prehrani ljudi

Kobalt (Co)
Dnevne potrebe su 0.1-0.3 µg Co
Kobalt se u ljudskom organizmu nalazi “u tragovima”. Sastavni je dio vitamina B12 i u tom obliku se i unosi u organizam. Nedostatak Co rezultira posebnim oblikom slabokrvnosti. Kobaltom je najbogatiji prženi kikiriki, a znacajne koncentracije sadrze leća, grah, kavijar, kajsija, kruška, jabuka i crveni luk. Toksične koncentracije Co nisu poznate.
Fluor (F)
U organizmu čovjeka nalazi se “u tragovima”, a značajan je za ugradnju kalcija u kosti i zube.
Jod (I)
Sastavni je dio hormona štitne zlijezde, a smije se uzimati samo pod liječničkim nadzorom.
Kositar (Sn)
Djelovanje kositra slabo je proučeno. Sastavni je dio probavnih enzima u želucu. Trovanje kositrom moguće je uporabom hrane iz konzervi koje sadrže kositar ili zbog uporabe pesticida koji sadrže kositar.
Germanij (Ge)
Igra značajnu ulogu u imunološkom sustavu te se koristi u terapiji tumornih bolesti. Duže uzimanje germanija ostećuje bubrege.
Arsen (As)
Uobičajeno je arsen svrstati u otrovne elemente, ali nova saznanja naviješćuju da arsen stimulira rad imunološkog sustava (svakako, samo u niskim koncentracijama).
Litij (Li)
Hranidbena uloga litija slabo je istražena, ali se u farmaciji s uspjehom koristi protiv depresije. Uporaba litija bez liječničkog nadzora nije preporučljiva zbog mogućeg predoziranja.

Prosinac 6th, 2010

Vanadij (V)

Dnevne potrebe su 1-2 mg V
Vanadij ima značaja u gradnji kostiju i zubi tijekom odrastanja. Takoder, zajedno s nezasićenim masnim kiselinama, vanadij utječe na snižavanje razine kolesterola u krvi. Vanadij se nalazi u biljnim uljima (grah, banane, crveni luk), a naročito u mlijeku u prahu i bakalaru.

Prosinac 6th, 2010

Krom (Cr)

Dnevne potrebe odraslih su 100-200 µg Cr.
Povečano konzumiranje bijelog kruha, tjestenine i šećera znači i povećanu potrebu za kromom jer bez kroma nema razgradnje šećera (inzulin može djelovati samo uz pomoć kroma). Dakle, nedostatak kroma potpomaže dijabetes, a rezultira i povišenjem LDL-kolesterola i masnoća u krvi. Količina navedenih supstanci u krvi može se sniziti pomoću kroma.
Kromom bogate namirnice su poriluk, melasa, pivski kvasac, orasi i sirevi.
Trovanje kromom moguće je samo ako tla ili pitka voda sadrže povećane kolicine 6-valentnog kroma koji je kancerogen. Dijetetsko konzumiranje 3-valentnog kroma ne moze štetiti čovjeku.

Prosinac 6th, 2010

Selen (Se)

Dnevna potreba odraslih ljudi je 250-300 µg Se.
Nedostatak selena povezan je sa smanjenom količinom ili pristupačnosti Se u tlu. Neka mineralna gnojiva, a posebice teške kovine Pb, Cd i Hg, vežu selen u tlu i onemogučuju njegovo kruženje u prehrambenom lancu čovjeka.
Selen je sastavni dio stanica imunološkog sustava čovjeka te su posljedice nedostatka povećana osjetljivost na infekcije i rak, kao i povišeni tlak, podložnost infarktu, reumatske bolesti, ostećenja jetre. Pri nedostatku selena iz tijela se ne izlučuju Hg, Cd i Pb što može prouzročiti različite bolesti.
Selenom bogate namirnice su riba, kokos, pistacio, orasi i pšenićne klice.
Toksične količine Se su 50-100 mg, a posljedice se mogu pojaviti kod 100 puta povečanih dnevnih količina tijekom više mjeseci. Istovremeno uzimanje prirodnog vitamina E (ulje pseničnih klica) optimizira djelovanje selena.

Prosinac 6th, 2010

Kalcij (Ca)

Dnevne potrebe odraslog čovjeka su 1 g Ca, a trudnice trebaju najmanje 1.5 g Ca dnevno.
Smetnje u pravilnoj opskrbljenosti tijela kalcijem moze prouzročiti prekomjerno konzumiranje kiselina, kuhinjske soli, konzervirane hrane i limunade. Vitamin D, mangan i fluor potpomažu ugradnju Ca u kosti i zube, a koči je prekomjerno konzumiranje špinata, rabarbare i kakaoa.
Ekstremni nedostaci kalcija dovode do grčenja mišića. Djeci s čestim grčevima nedostaje Ca, vitamin D, a često i Mn. Posebice je značajna pravilna prehrana kalcijem kod trudnica i bolesnika s osteoporozom. Razumljivo, nedostatak Ca rezultira krhkim i lomljivim kostima, lošim zubima i noktima, te presuhom i slabom kožom.
Najznačajnije namirnice u pravilnoj prehrani kalcijem su sirevi i ostali mliječni proizvodi, sezam, leća, orasi, jetra, školjke i sardele.
Prekomjerno unošenje Ca u organizam prehranom praktički nije moguće.

Prosinac 6th, 2010

Cink (Zn)

Odrasla osoba dnevno treba 15 mg Zn.
Manjak Zn može uslijediti pri vegetarijanskoj prehrani, bolestima probavnog sustava, povećanih količina teških kovina, Ca i Mg u hrani, te nakon uzimanja tetraciklinskih antibiotika. Posljedice manjka cinka su smanjena produkcija inzulina i poremećaj u regulaciji sećera u krvi, slabljenje obrambenog sustava organizma, slabljenje i istrošenost kože, noktiju i kose (čak i opadanje kose), poremećaji u spolnom razvoju i životu (neplodnost, impotencija, neredovita mjesečnica).
Cinkom bogate namirnice su meso, riba, crni kruh i peciva, mliječni produkti, suncokret, soja, pšenica i zob.
Toksična dnevna količina cinka je 2 g, a prekomjerno konzumiranje Zn po 300 mg dnevno tijekom višetjednog razdoblja dovodi do prekomjernog izlučivanja Cu i Mn, metalnog okusa u ustima, glavobolja, povračanja i dijareje.

Prosinac 6th, 2010

Željezo (Fe)

Dnevne potrebe odraslog čovjeka su 10-15 mg Fe, odrasle žene i mladi u razvoju trebaju 20 mg, a trudnice do 60 mg Fe.
Nedostatak željeza često se pojavljuje kod djece koja konzumiraju malo voća i povrća, kod vrhunskih sportaša, trudnica, žena tijekom mjesečnog ciklusa i dobrovoljnih davatelja krvi. Kod starijih ljudi slabija je produkcija želučane kiseline što dovodi do slabog iskorištavanja Fe iz hrane. Takoder, prekomjerno uživanje crnog čaja (tanin) veže Fe u crijevima i čini ga neraspoloživim.
Fe je konstituent crvenih krvnih zrnaca koja prenose kisik (hemoglobin), ugljični dioksid i neke druge spojeve. Stoga nedostatak željeza dovodi do slabije pokretljivosti, slabe prokrvljenosti kože, čestih migrena, dekoncentracije, a čest simptom su ispucali kutevi usana.
Željezom bogate namirnice su grah, usoljene haringe, proso, leća, orasi (špinat sadrži nedovoljno željeza!). Željezo treba hranom konzumirati zajedno s vitaminom C i bakrom.
Toksični učinak Fe pojavljuje se unošenjem 5 g Fe dnevno. Svakako je opasno unošenje Fe u organizam kod osoba sa smetnjama u iskorištavanju Fe i s poremećajima koji dovode do nakupljanja željeza u organizmu.

Prosinac 6th, 2010

Molibden (Mo)

Dnevna potreba odraslog čovjeka je oko 500 µg Mo.
Nedostatak Mo je rijedak slučaj koji je uglavnom prouzročen posebnostima jednolične prehrane. Osobama s pojačanom kristalizacijom mokraćne kiseline (giht) i bubreznim kamencima često
nedostaje Mo. Posljedica nedovoljne količine Mo u pitkoj vodi ili hrani može biti karijes zuba unatoč dostatne količine F. Vjerovatno Mo potpomaže ugradnju F u zube. Nedostatak Mo takoder može biti i uzrok impotencije.
Molibdenom bogate namirnice su heljda, soja, psenične klice, bijeli luk, crni kruh, zob, riža, grašak.
Prevelike količine Mo u ljudskom organizmu su za naše podrucje praktički nemoguce.

Prosinac 6th, 2010

Bakar (Cu)

Dnevne potrebe odraslih su osoba 2-5 mg Cu.
Raspoloživost bakra unesenog hranom u ljudskom organizmu najčešće ometaju ostečenja jetre (alkohol i neki lijekovi), čir na želucu i bolesti probavnog sustava. Također, značajan negativan utjecaj na kolicinu bakra u hrani imaju opterečenost tala teškim kovinama i industrijska prerada hrane.
Cu je konstituent u stanicama imunološkog sustava čovjeka te nedostatak bakra može biti razlog čestih infekcija (kao i nedostatak Se, Zn, Fe i Mn). Pored toga, nedostatak bakra može dovesti do slabokrvnosti unatoč dostatnoj snabdjevenosti organizma zeljezom i vitaminom C, jer regulira ugradnju željeza u crvena krvna zrnca. Nadalje, posljedica nedostatka bakra može biti i srčana aritmija i nedostatna prokrvljenost srca, a bakar je i konstituent jednog enzima koji djeluje na ublažavanje boli i smiruje upalne procese u organizmu (značajno za artritis i gonartritis). Neka studijska istraživanja i saznanja austrijskih liječnika pokazuju da je kod osoba s problemom pamčenja i učenja utvrden nedostatak Cu i Zn, dok su kod preaktivne i prerazigrane djece utvrdene visoke količine Cu uz nedostatak Zn.
Bakrom bogate namirnice su krastavac, orasi, riba, oštrige, leća i proso. Toksična doza Cu je 100 mg iako je i 30 puta povečana količina Cu u jetri netoksična. Ipak, na preveliku kolicinu Cu u organizmu mogu ukazati neke bolesti jetre, žuči i bubrega.