Lipicanac (Lippizaner)

Lipicanska pasmina dobila je ime po mjestu Lipici, u kojem je 1580., po naputku Bečkog dvora zasnovana ergela sa zadatkom uzgoja konja, koji bi zadovoljili gospodarske i vojne zahtjeve. Ciljani uzor bio je barokni španjolski konj. Uzgojni je rad započeo prvim uvozom rasplodnih španjolskih pastuha 1580. i njihovim pripustom na kraške kobile, odabrane iz populacije lokalnog uzgojnog područja.
Pisani tragovi ukazuju da se početni uzgoj zasnivao na devet španjolskih pastuha i 24 kraške kobile dopremljene u Lipicu. Kasnije je neprekidno unošena plemenita krv, te u genomu današnjeg lipicanca možemo naći krvi kraškog, španjolskog, arapskog, kladrupskog konja kao i nekih talijanskih pasmina. Na oblikovanje lipicanca veliki je utjecaj ostavila “Španjolska škola jahanja” koja je u Beču ustanovljena 1735. godine. Sustavan uzgoj rezultirao je stvaranjem današnjih osam linija pastuha: Pluto (Danska), MaestosoFavory (kladrubska), Conversano Napolitano(napuljska), Siglavy (arapska), Tulipan (Hrvatska) i Incitato (Mađarska). Osim toga, danas postoji šezdesetak priznatih rodova lipicanskih tobila. Lipicanska se pasmina tijekom četiri stoljeća oštre selekcije čvrsto konsolidira, odnosno pouzdano prenosi poželjne značajke na potomstvo.
Lipicanca odlikuju plemenitost, inteligencija i izdržljivost. Glava je skladna, sred-rje velika, umjereno konveksnog profila, krupnih očiju, kratkih i pokretljivih ušiju. Današnji lipicanac ima prosječnu visinu grebena od 155 do 160 cm, a masa tijela je do 500 kg. Vrat je srednje dug, dubok i uzvišen prema grebenu, često ‘labuđi’. Trup je dubok, zbijen, prsa mišićava, greben neizražen, lopatica strma, spoj kratak i čvrst, sapi zapljene i jake, rep dobro nasađen. Noge su mišićave, zglobovi suhi, kopita čvrsta i zatvorena. Hod je ispravan, razmjerno kratak. Kas je elastičan s visokom akcijom nogu (španjolski paradni korak), no galop je kratak. Najčešća boja dlačnog pokrivača je dva do sivobijela, no postoji dio populacije tamnije boje dlake (vrane i dorate). Zanimljivo je da se lipicanska ždrebad rađaju s tamnom bojom dlake koja se tijekom prvih godina života mijenja u svjetliju nijansu, tako da s dobi od četiri do deset godina konji postaju gotovo bijeli.



Comments are closed.