Štetne trave za konje

Premda trovanje konja nije učestala pojava, moguća je na skoro svim područjima budući da se opasne biljke nalaze posvuda. Neugodan okus i grubost stabljike otrovnog bilja obično odbijaju konje od njihovog konzumiranja. Konji nagonski biraju ukusniji obrok.

Lat. Agrostemma githago ili kukolj

Zbog štetnih trava na pašnjaku i krmi, konj može posegnuti i za štetnim biljkama. Znakovi trovanja i intenzitet poremećaja ovise o vrsti i količini konzumirane štetne trave. Različito je djelovanje otrovnih biljaka na metabolizam konja. Neke otrovne biljke kao jesenski mrazovac (Colchicum autumnale), žabnjak (Ranunculus acris), crna bunika (llvoscvamus niger) ili crni kukurijek (llellehoius niger) iritiraju crijeva, izazivaju kolike i druge probavne poremećaje. Određene biljke kao modri jedić (Aconitum napellus) ili imela (Viscum album) izazivaju pojačanu salivaciju i upalu sluznice usne šupljine. Druge otrovne biljke, poput močvarne preslice (Ecptiselum palistre), poljske preslice (Equisetum arvense), viličaste kukavičice (Lathvrit.s aphaca) ili vazdazelenog šimšira (Buxus sempervirens) djeluju na živčani sustav konja, izazivajući grčeve, depresiju, lošu koordinaciju pa čak i uginućc. Neke otrovne biljke kao što su rupičasta pljuskavica (Hvpericum perforatium) i prava heljda (Fagopyrum vulgare), izazivaju foto dermatitis koji može izazvati znatnija oštećenja kože. Rosulja (Mereuhalic anniia), kukolj (Agrostemma gilhago) kao i divlji luk (Allium valiclum) djeluju na crvena krvna zrnca izazivajući hemoglobinuriju odnosno hemolitičku anemiju. Neke otrovne biljke medu koje spada i sirak (Sorghum) djeluju na plod gravidnih kobila, izazivajući pobačaje ili nakaznost ploda. Neke otrovne biljke sadržavaju znatnije količine alkaloida, cijanida ili srčanih glikozida, koji dovode do iznenadne smrti konja.
Veliki je broj biljaka koje mogu negativno djelovati na zdravlje konja, te je nemoguće spriječiti kontakt konja s njima. Preventivne mjere umanjuju rizik od eventualnog konzumiranja otrovnih biljaka. Najbolja preventivna mjera je uklanjanje otrovnih biljaka s pašnjaka na kojima borave konji. Treba paziti na botanički sklop livade s kojih se prikuplja sijeno, budući da sušenje nekih otrovnih biljaka ne umanjuje njihovu otrovnost. Balansiran obrok ponuđen u dovoljnoj količini umanjuje potrebu konja za konzumiranjem štetnih biljaka. Otrovne se biljke mogu kao korovi naseljavati uz objekte, te ih treba kao takve prepoznati i odstraniti. Katkada se otrovne biljke mogu naći i u stelji, koju treba odstraniti i zamijeniti ispravnom steljom
Konjogojstvo, Ivanković



Comments are closed.