Soja i stočni grašak u ishrani stoke

Soja i stočni grašak spadaju u porodicu leguminoza i kao takove koriste se u ishrani stoke kao krmiva koja osiguravaju izvor proteina (bjelančevina). Proteini se sastoje od amino-kiselina (njihov su sastvni dio) koje su pak esencijalne (za život neophodne) i koje se moraju unijeti hranom jer ih organizam sam ne proizvodi i neesencijalne bez kojih organizam može neko određeno vrijeme ili ih može proizvesti i sam. Za svaku vrstu životinja postoji drugi popis esencijalnih amino-kiselina. Najgrublja podjela je na preživače koji uz pomoć posebnih bakterija sami proizvode većinu amino-kiselina pa zbog toga je za njih popis esencijalnih amino-kiselina kraći i na nepreživače koji moraju hranom dobiti sve što im je potrebno za život i proizvodnju.

Svako krmivo ima drugačiju “krvnu sliku” u obliku: amino-kiselina koje grade proteine, ugljiko-hidrata koji daju energiju te vitamina i minerala. Stoga je neophodno kombinirati krmiva i na taj način koristiti određeno krmivo u postotku za određenu vrstu i kategoriju životinja.

Sadržaj proteina i masti u nekim krmivima :

Sadržaj =>

Krmivo

% S.P. (sirovih proteina) % P.B. (probavljivih proteina % S.M. sirove masti (ulja) Metionin

+cistin

lizin triptofan
Soja zrno-tostirana 38 34,1 18 1,09 2,4 0,52
Sojina sačma 44 37,5 0,5 1,59 3,2 0,6
Soja-pogača 42 35,5 3,5 1,22 2,7 0,65
Suncokretova sačma 42 41,1 2,3 2,2 1,7 0,5
Suncokret pogača 41 32 7,6 2,4 2 0,6
Sačma uljane repice 36 32 2,6 1,19 2,12 0,46
Grašak, suho zrno 23-25 20 1,7 0,4 1,43 0,9
kukuruz 7-8 5 3,5 0,3 0,22 0,09

Zato, krmivo u jednom obliku na primjer soja tostirana izvrsno je krmivo u tovu brojlera u količini do 25 % jer ulje koje sadrži “zamasti” stočnu hranu što smanjuje nadražaj sluznice nosa od prašine i daje energiju koja je toj kategoriji neophodna te u ishrani nesilica i prasadi ali u ishrani muznih krava sojina sačma ili pogača su daleko poželjnije jer sadrže daleko veći postotak proteina.

Sačme i pogače uljarica: soje, suncokreta i uljane repice u stvari su nusproizvod tvornica ulja koje su tještenjem zrna (pa se dobiju pogače) ili kemijskim postupkom (ostaju sačme) odstranile sadržaj ulja.

Da bi se soja u obliku zrna mogla koristiti kao stočna hrana potrebno ju je termički obraditi (prepržiti, tostirati ili kuhati) na najmanje 107 0C kroz 10 min. da bi se uništio tripsin inhibitor (enzim koji blokira dio probave) .

Stočni grašak koristi se prekrupljen u ishrani stoke i u daleko većim % nego tostirano zrno soje. Koristi se kod mlađih kategorija svinja do 10 %, peradi do 3% dok kod starijih kategorija i goveda do 30 % u sastavu krmnih smjesa.

Grašak je vrlo zahvalna krmna kultura jer ne zahtjeva doradu prije korištenja, jednostavan je i nije zahtjevan u uzgoju, rano se skida što ostavlja mogućnost još jednog usjeva u istoj godini i ostavlja oplemenjeno tlo dušikom . I ono što je najvažnije, ozimi stočni grašak daje i na našim tlima siguran prinos, daje proteine koji su proizvedeni na našoj njivi čime se smanjuju troškovi u stočarskoj proizvodnji.

Stočni grašak pogodan je za ishranu stoke u svim fazama razvoja. U zelenom stanju za ishranu muznih krava, u mliječno- voštanoj zriobi zrna za sijenažu (cijela biljka se silira), suho zrno prekrupljenoo u sastavu krmnih smjesa i na kraju slama, koju stoka rado jede. To je kultura koja sasvim opravdano osvaja sve više prostora na njivama stočara.

Ljubica Kravarščan dipl. ing. agr


Leave a Reply

You must be logged in to comment.